JavaScript nije omogućen, molimo provjerite postavke vašeg pregledača.

Više od 60% građana Brčko distrikta nezadovoljno kvalitetom života

U okviru javne kampanje Kancelarije za prevenciju korupcije i koordinaciju aktivnosti na suzbijanju korupcije u Brčko distriktu BiH pod nazivom „Izbori sa integritetom – reci NE izbornim manipulacijama“ nedavno je provedena anketa građana Brčko distrikta BiH u kojoj su prikupljeni podatci o stavovima i iskustvima građana vezanim uz izborne manipulacije.

Anketom su bila obuhvaćena pitanja koja se tiču percepcije korupcije i osobnih iskustava građana s izbornim procesom.

„Na osnovu analize rezultata ankete, može se zaključiti da je većina ispitanika nezadovoljna kvalitetom života u Brčko distriktu BiH u protekle četiri godine, što je odraz opšteg nezadovoljstva među građanima“ izjavio je za Radio Brčko Zoran Blažević pomoćnik direktora u ovoj kancelariji.

 

Ispitanici su imali mogućnost jednog ili više odgovora na pitanja pod rednim brojem 2, 5 i 6.



Grafikon 1. odražava kvalitetu života u Brčko distriktu BiH u prethodne četiri godine. Anketirani građani su na pitanje „Da li ste zadovoljni kvalitetom života u Brčko distriktu BiH u prethodne četiri godine?“ odgovorili  da nisu zadovoljni kvalitetom života u Brčko distriktu BiH u prethodne četiri godine i to čak njih 61,5%, dok je 13,5 % ispitanika dalo odgovor kao zadovoljavajuće, a 15,4% ispitanika je djelimično zadovoljno, 5,8% ispitanika nije odgovorilo na postavljeno pitanje, dok je najmanji procenat ispitanika 3,8% zadovoljan kvalitetom života u Brčko distriktu BiH u prethodne četiri godine.



Grafikon 2. odražava glavne razloge zbog kojih građani Brčko distrikta BiH  izlaze na izbore. Njih 26 smatra da izlaskom na izbore obavljaju svoju građansku dužnost, 17 ispitanika smatra da se svojim izlaskom zagovaraju za promjene u društvu u interesu građana, 16 ispitanika izlazi na izbore kako se njihov glas ne bi zloupotrijebio, njih 8 izlazi na izbore kako bi dali podršku stranci čiji su član/ica, dok su preostala 3 ispitanika dala uzabrala opciju „Ništa od navedenog“.



Grafikon 3. odražava djelimično podijeljeno mišljenje građana da se izbori u Brčko distriktu BiH  nepošteno provode i to njih 34,6%, da se u većoj mjeri izbori u Brčko distriktu BiH ipak provode na pošten način smatra 32,7 % ispitanika, 19,2% ispitanika smatra da je to u manjoj mjeri izraženo, 11,5% ispitanika je odgovorilo da ne zna da li se izbori u Brčko distriktu BiH provode u skladu sa zakonom, dok 1,9 % ispitanika smatra da se izbori u Brčko distriktu BiH  provode na pošten način.



Grafikon 4. pokazuje da su građani Brčko distrikta BiH upoznati sa terminima političke korupcije i političkog pritiska i to čak njih 76,9 %, da je djelimično upoznato sa terminom političke korupcije i političkog pritiska smatra 13,5 % ispitanika, ponuđeni odgovor da o tome nisu razmišljali izabralo je 5,8% ispitanika, a svega 3,8 % ispitanika odgovorilo je da nisu upoznati sa gore navedenim terminima.



Grafikon 5. nam pokazuje nepravilnosti koje su građani do sada uočavali u toku provođenja izbora. Sa kupovinom glasova od političkih subjekata susrelo se 40 ispitanika, 20 njih je uočilo lažno brojanje glasačkih listića, 24 ispitanika je uočilo zloupotrebu javnih resursa, 17 njih su bili svjedoci neke vrste prijetnje biračima, 26 ispitanika je doživjelo neki oblik manipulacije na biračkim mjestima, a svega 4 ispitanika nisu uočila nijednu nepravilnost u toku provođenja izbora.



Grafikon 6. pokazuje koje neugodnosti su građani lično doživjeli tokom izbornog procesa. 25 ispitanika nije nikad imalo neugodnosti tokom izbornog procesa, kod 16 ispitanika njihov glas je bio uslov za dobijanje ili zadržavanje posla, 6 ispitanika je dobilo prijetnju da će im biti uskraćeno neko zakonom zagarantovano pravo, 4 ispitanika je doživjelo pritisak ili prijetnju članovima porodice, njih 7 je dobilo instrukcije za glasanje na biračkom mjestu ,dok je 12 ispitanika dalo odgovor da im je ponuđen novac ili dar za njihov glas.



Grafikon 7. vizuelno prikazuje u kojim procentima građani kontaktiraju političke subjekte nakon izbornog procesa kako bi ostavarili neki svoj lični interes. Veći dio ispitanika, njih 52,9%, dalo je negativan odgovor, 15,7% ispitanika odgovorilo je da ne bi nikada, a njih 9,8 % možda i bi ali su mišljenja da ne bi bilo nikakvog efekta od toga, 11,8% ispitanika se izjasnilo da su kontaktirali političke subjekte ili političare/ku, ali bezuspješno, dok je ostatak ispitanika, njih 9,8%, potvrdno odgovorilo na postavljeno pitanje.



Grafikon 8. prikazuje rezultate ankete na postavljeno pitanje da li su ispitanici ikada bili nagovarani da glasaju za određenog političkog subjekta ili kandidata, pri čemu je taj pristup bio neprimjeren, poput prijetnji, ucijena i sl. Najveći dio ispitanika, njih 34,6%, izjavilo je da nikada nisu doživjeli takvu vrstu pritiska, njih 28,8% kaže da su bili nagovarani, ali bez neprimjerenih pritisaka. S druge strane, 19,2% nije imalo lično takvo iskustvo, ali su naveli da su članovi njihove porodice, prijatelji, komšije ili poznanici bili u takvoj situaciji. 13,5% ispitanika je priznalo da su bili direktno suočeni sa neprimjerenim nagovaranjem, dok je 3,8% ispitanika neodlučno i nije sigurno da li su doživjeli takav pritisak. Ovi podaci pokazuju da, iako većina ispitanika nije bila izložena neprimjerenim pritiscima, značajan broj njih ili njihovih bliskih ljudi jeste imao takvo iskustvo.



Grafikon 9. prikazuje rezultate ankete u kojoj su ispitanici odgovarali na pitanje o tome da li su ikada bili nagovarani na učešće u stranačkim ili političkim aktivnostima na neprimjeren način, poput prijetnji ili ucijena. Većina ispitanika, njih 51,9%, izjavila je da nikada nisu doživjeli takav pritisak, 21,2% ispitanika  je odgovorilo da su bili pozivani da učestvuju u političkim aktivnostima, ali bez neprimjerenih metoda. Ipak, 13,5% ispitanika je navelo da su se suočili s neprimjerenim pritiscima, a njih 11,5% je reklo da nisu bili lično pogođeni, ali su takav pritisak doživjeli njihovi bliski ljudi, poput članova porodice, prijatelja ili komšija. Na kraju, 1,9% ispitanika nije sigurno da li su imali takvo iskustvo. Ovi podaci pokazuju da, iako većina nije doživjela neprimjerene političke pritiske, značajan dio ispitanika ili oni bliski njima jesu.



Grafikon 10. vizuelno prikazuje odgovore na pitanje o potencijalnom uticaju novih tehnologija na prevenciju i suzbijanje korupcije u izbornom procesu. Najveći procenat ispitanika, njih 42,3%, smatra da će uvođenje novih tehnologija imati djelimično pozitivan učinak. Znatno manji broj ispitanika, njih 19,2%, vjeruje da će te tehnologije u potpunosti pozitivno uticati na izborni proces. S druge strane, 30,8% ispitanika izražava skepticizam smatrajući da se nove tehnologije mogu zloupotrijebiti, dok je 7,7% ispitanika uvjereno da nove tehnologije neće imati nikakav pozitivan uticaj. Ovi rezultati sugerišu da većina ispitanika vidi potencijal novih tehnologija u borbi protiv korupcije, ali mnogi ostaju oprezni zbog mogućnosti zloupotreba.



Grafikon 11. prikazuje odgovore na pitanje o percepciji političke korupcije u zapošljavanju tokom izborne godine. Prema dobijenim podacima, najveći procenat ispitanika, njih 55,8%, smatra da je politička korupcija u zapošljavanju primjetna. 25% ispitanika je mišljenja da se o tome mnogo priča, ali nisu dali konkretne primjere. Manji dio ispitanika, tačnije njih 9,6%, ne primjećuje takvu pojavu, dok je u istom procentu, njih 9,6%, izrazilo nesigurnost ili nemogućnost da procijeni situaciju. Ovaj raspored odgovora ukazuje na to da većina ispitanika vjeruje da postoje elementi političke korupcije tokom izborne godine, dok je manji dio skeptičan ili neodlučan.

 

Zaključak:

Na osnovu analize rezultata ankete, može se zaključiti da je većina ispitanika nezadovoljna kvalitetom života u Brčko distriktu BiH u protekle četiri godine, što je odraz opšteg nezadovoljstva među građanima. Iako većina ispitanika smatra da je izlazak na izbore njihova građanska dužnost i da je važan za zagovaranje potreba u društvu, uočava se značajna zabrinutost u vezi s transparentnošću izbornog procesa. Približno trećina ispitanika smatra da se izbori provode na nepošten način, dok gotovo jednaka brojka vjeruje da su izbori u većoj mjeri pošteni, što ukazuje na podijeljene stavove o zakonitosti izbora.

Najčešće prijavljene nepravilnosti uključuju kupovinu glasova i manipulaciju na biračkim mjestima, što dodatno narušava povjerenje u izborni proces. Iako većina ispitanika nije doživjela neprijatnosti tokom izbora, značajan procenat je prijavio da su njihovi glasovi bili uslovljeni dobijanjem posla ili su im nuđeni novac ili pokloni. Takođe, većina ispitanika nije nikada kontaktirala političare radi ličnih interesa nakon izbora, što ukazuje na određenu distancu između građana i političkih subjekata.

Pitanje neprikladnog nagovaranja na glasanje za određene političke subjekte takođe izaziva podijeljene stavove među građanima, sa značajnim brojem ispitanika koji su se susreli s tim problemom. Uvođenje novih tehnologija kao mjere za borbu protiv korupcije izaziva mješovite reakcije – dok neki vide potencijalno pozitivne efekte, drugi su skeptični zbog mogućnosti zloupotrebe.

Zaključno, evidentno je da postoji značajan nivo nepoverenja u poštenje izbornog procesa i integritet političkih subjekata, što je dodatno naglašeno percepcijom političke korupcije, posebno u kontekstu zapošljavanja tokom izborne godine.

Kako bi se unaprijedila trenutna situacija i poboljšalo povjerenje građana u izborni proces i političke institucije u Brčko distriktu BiH, potrebno je preduzeti sljedeće korake:

Povećanje transparentnosti izbornog procesa:  Neophodno je uvesti strože mehanizme za nadzor izbora, kao i ojačati institucije koje se bave kontrolom i praćenjem izbornog procesa. To uključuje obavezno objavljivanje svih faza izbora, od kandidatura do rezultata, kako bi građani imali uvid u cjelokupan proces.

Borba protiv korupcije i nepravilnosti:  S obzirom na prijavljene nepravilnosti, kao što su kupovina glasova i manipulacija na biračkim mjestima, potrebna je intenzivnija borba protiv političke korupcije. Treba pojačati inspekcijske kontrole i uvesti oštrije sankcije za političke subjekte koji se služe ovakvim metodama.

Edukacija birača:  Građanima je potrebno pružiti više informacija o njihovim pravima i obavezama, kako bi bolje razumjeli značaj poštenih izbora i kako da prepoznaju pokušaje manipulacije. Organizovanje kampanja o tome kako prijaviti nepravilnosti i koruptivne radnje moglo bi da doprinese većoj svijesti i odgovornosti birača.

Unapređenje tehnologija za sprečavanje korupcije:  Uvođenje novih tehnologija u izborni proces može doprinijeti smanjenju manipulacija, ali je važno da se one primjene na način koji minimizuje mogućnost zloupotrebe. U tom kontekstu, potrebna je transparentna primjena tehnoloških rješenja, kao i obuka osoblja i nadzor tokom primjene.

Zapošljavanje po zaslugama, a ne političkim vezama:  Potrebno je uvesti mehanizme za depolitizaciju zapošljavanja u javnom sektoru, kako bi se smanjila pojava političke korupcije vezane za zapošljavanje. Transparentni konkursi, jasni kriterijumi za zapošljavanje i javna kontrola tih procesa ključni su za vraćanje povjerenja građana.