JavaScript nije omogućen, molimo provjerite postavke vašeg pregledača.

Borislav Đurđević: Neukus okupacije interneta - A šta je sa brojem dva?

Prije nekoliko, možda i petnaestak godina, jedan ovdašnji politički lider, koji je tada vodio borbu za svoj politički opstanak, u Domu kulture, na skupu sa svojim podanicima, požalio se na jednog drugog lidera koji mu je tada bio veliki protivnik: „Gdje god podigneš balegu, on iskoči“!

Borislav Đurđević: Koga birati, a koga ne birati?

Prije nekoliko godina jedan ovdašnji tajkun uobičavao je da drugarima na jutarnjoj kafi priča svoju viziju biznismena u politici. To je isplatno, malo se muvaš, sjediš u nekoj poslaničkoj klupi, odćutiš svoje, a parice se samo kaleme“, pričao je on. Nema slađe i loakše zarade! Kad treba platiš, i to je to. A pošto navedeni lik, mada izgleda bezazleno, nije nimalo naivan i glup, u jednom momentu od jutarnjih priča kako mu se od politike „kaleme parice“ počinje da priča da je dosta i da se treba izvući, ali gazda ne da. Kaže ulaznica je bila marka, a ispisnica se mjeri milionima.

Borislav Đurđević: Zašto progone i hapse Srbe u Hrvatskoj?

Foto: Pixabay / ilustracija eBrcko

 

Prije nekoliko godina, nađem se u Osijeku, u Slavoniji, sa jednim rođakom, on se, po očevoj liniji, vodi kao Hrvat, a ja Srbin. On profesor na univerzitetu, znači po definiciji učen čovjek sa osobinom da razluči bitno od nebitnog i istinu od podvale, a ja novinar i društveni radnik, po definiciji prilično informisan sa znanjem i vještinom pravilnog sortiranja činjenica. Sastanak smo dogovorili, da se konačno i lično upoznamo kao rođaci. Na dogovoreni način smo se prepoznali, pozdravili i krenuli ka obližnjoj terasi na piće. Usput sam se interesovao kako mu je majka, moja rodica, da li je oženjen, ima li djece. Sluša on mene, promrmlja: „dobro je“ i u tih dvadesetak koraka poče odmah o politici.

Borislav Đurđević: Dobrin spomenik - Zašto smo nemarni prema kulturno-istoprijskom nasleđu

Ne tako davne 2007. godine, javio mi se, već niz godina veliki prijatelj Hju Džons, Škot iz Edinburga, ugledni intelektualac, bogat čovjek, zaljubljenik u normalan svijet bez predrasuda i tadašnji generalni sekretar AIMS, Svjetske federacije trka i maratona, da želi doći u Brčko da vidi to novo atletsko čudo koje je zasijalo na sportskoj mapi svijeta, Vidovdansku trku,. Kao svaki obrazovan i kulturan čovjek tražio je da mu pokažemo da vidi ono najvrednije što imamo kako bi ujedno napravio i veliku priču o nama u svjetskom atletskom časopisu koji izlazi u milionskim tiražima. U prepisci me je u jednom momentu pitao, da li će imati priliku da se slika ispred najvažnijeg spomenika u gradu: Dobrinog spomenika koji se nalazi u jednom svjetskom katalogu važnih spomenika. Naravno, obećao sam, ali sam istovremeno bio uznemiren i tužan zbog stanja u kome se, posebno postament spomenika, nalazio. Em, što je bio ruiniran, em, išaran grafitima.

Borislav Đurđević: Olimpijada, dan posle - Nevjerovatno dostignuće našeg sporta

Fotomontaža/Olimpijske igre 2024

 

Teško je danas svakom građaninu BiH koji uredno plaća porez i još pored toga navija za sport, prihvatiti činjenicu da smo na neto završenoj Olimpijadi bili i ostali na repu civilizovanog svijeta.

Siniša Milić: Demokratija (ni)je sistem vrijednosti

Kada je nedavno u Skupštini  Brčko distrikta predstavljen pilot projekat „biometrijske   identifikacije i autentifikacije birača“, koji će biti realizovan tokom izbora na svim redovnim biračkim mjestima  u Brčkom, predstavnik OEBS a u Sarajevu, koja CIK u BiH pomaže u provođenju projekta, ustvrdio je kako su građani BiH odavno izgubili povjerenje u izborni proces. Obrazlažući potrebu uvođenja  novina koje će obezbjediti integritet izbora,  dodao je i da  su rezultati najnovije   ankete otkrili da je skoro svaki  treći  glasač u BiH priznao kako mu je nuđen  novac za glasanje!?

Borislav Đurđević: Ko priziva haos - Koliko je važna jedna slovenačka presuda?

U vrijeme kada se dešavaju prave hajke i nacionalne kampanje koje neodoljivo podsjećaju na najružnija vremena iz naše novije istorije, gdje jedni mašu podrškom velikih sila da su dobili zeleno svjetlo da rade šta god hoće, a u medijima se uvodi pravi linč za pripadnike jednog naroda, koji i po Bogu i zakonu ima ista prava kao i ostali, gdje se forsira teorija o žrtvi i agresiji, valja podsjetiti na jednu presudu slovenačkih sudova prije dvadesetak godina o karakteru rata koji nam je nametnut, i koga očigledno preko lokalnih jastrebova žele da ožive. Radi se o presudi general-pukovniku Konradu Kolšeku, komandantu Pete vojne oblasti,  koji je istom, sa svojim zamjenikom generalom Ivom Tomincom, takođe Slovencom, komandovao u vrijeme slovenačkog udara na saveznu državu, a čija nadležnost je bila većina teritorije Hrvatske i Slovenija.

Borislav Đurđević: Napraviti spomenik zahvalnosti susjednim opštinama!

Kažu često je preči dobar komšija nego brat. Srećan je onaj koji ima dobre komšije.  Ako je tako,  nadaleko nema srećnijeg grada od Brčkog. Posebno u doba ovih nenormalnih vrelina. Brčko nema brata, zato ima idealne komšije, bogate, vrijedne i susretljive. Pošto je u Brčkom zabranjeno da rade bazeni, u pomoć su priskočile susjedne opštine sa svojim ponudama, od bazena do uređenih kupališta. Milina jedna, dovoljno je samo prevaliti tih dvadeset – trideset kilometara od centra Distrikta, i već si u raju koji te opušta! Čak se našlo i nekoliko predloga povodom toga, da Skupština izglasa povelje Čeliću, Ugljeviku ili Srebreniku za bratsku i bespoštednu pomoć stanovnicima Distrikta u nevolji, a neki su predložili da se u centru grada izgradi zajednički spomenik zahvalnosti svim susjednim opštinama. Koja stranka inicira takve oblike zahvalnosti, na sledećim izborima imaće skoro plebiscitarnu podršku građana!

Branislav Ribar: U susret izborima - Neprevaziđene Kojove instrukcije

Foto: mykultart.com

 

Sedamdesetih godina 20. vijeka, u vrijeme kada je bio gradonačelnik Sarajeva, kada su mu pripisivane najveće zasluge za izgradnju sportsko-kulturno-poslovnog centra Skenderija na lijevoj obali Miljacke, otvorenog 29. novembra 1969. godine*, čiji je, potom, bio dugogodišnji direktor, prekaljeni društveno-politički radnik u cijelom periodu poslije Drugog svjetskog rata u kom je teško ranjen, pouzdani i vispreni komunistički poslenik Ljubo Kojo, kao član CK SKBiH dobi zadatak da prati kako se odvijaju predizborne aktivnosti u Trebinju, odakle su njegovi preci.

Branislav Ribar: Iz vremena ideološke upotrebe čovjeka - želja Alije Sirotanovića

Poslije nekog vremena, pošto im je već bio dodijelio sva najveća priznanja za samoprijegoran i udarnički rad i za ogroman, neprocjenljivo vrijedan doprinos koji su dali razvoju zemlje i socijalističkih samoupravnih odnosa u njoj, kada ih je već bio „promovisao“ u junake socijalističkog rada, predsjednik tadašnje FNRJ Josip Broz Tito priredio je prijem za brezanske rudare Aliju Sirotanovića i Nikolu Škobića i za ostale prekaljene pregaoce iz svih jugoslovenskih republika.